Milan Dinić: Davor Ivo Stier

субота, 29 октобра, 2016 у 12:27PM

Hrvatska je dobila novu vladu – drugu u manje od godinu dana. Nakon devet meseci rukovodstva Tihomira Oreškovića novi predvodnik hrvatske vlade je Andrej Plenković, pravnik i diplomata sa posebnim profesionalnim interesovanjem i iskustvom u vezi sa Evropskom unijom. Po konstituisanju nove hrvatske vlade mnogi mediji u Srbiji istakli su da u njoj nema „proustaških ministara“, misleći pre svega na bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, poznatog po kontroverznim stavovima o ustaštvu, i bivšeg ministra spoljnih poslova Mira Kovača koji je pozdravio nedavno podizanje spomenika ustaškom teroristi Miri Barešiću. Međutim, mnogi u hrvatskoj političkoj eliti, a posebno u HDZ-u koji čini gro nove vlade, imaju problema i veza sa ustaštvom. Tako je posebno zanimljiv slučaj novog potpredsednika vlade i ministra spoljnih i evropskih poslova Davora Iva Stiera – unuka ustaškog pukovnika i osoba koja je po sopstvenom priznanju sama slavila ustaštvo – koji će po funkciji ali i stavovima, sasvim sigurno, imati veliki interes za Balkan.

Davor Ivo Stier dolazi na mesto poptredsednika vlade i ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske sa pozicije poslanika u EU parlamentu. U javnosti se pominje kao desna ruka novog hrvatskog premijera i lidera HDZ Andreja Plenkovića, sa kojim deli iskustvo u hrvatksoj diplomatiji i Evropskom parlamentu. Jutarnji list ga je nazvao „Arhitekt novog HDZ-a“ u čije predsedništvo ga je uključila Jadranka Kosor. O Stieru se govori kao o glavnom strategu politike nove politike HDZ-a pre svega na spoljnopolitičkom ali i na unutrašnjem planu. Obožavalac lika i dela Franje Tuđmana – za koga tvrdi da je „jedini državnik u savremenoj Hrvatskoj“, Stier se posebno interesuje za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini i zagovornik je „nove europske politike“ u toj zemlji, a što se Srbije tiče smatra da se ona mora „europizirati“ kroz suočavanje sa prošlošću i reforme.

Unuk ustaškog pukovnika, politikolog i novinar

U Stierovoj biografiji na Vikipediji – čiji je verovatno on autor – navodi se je rođen 1972. godine u Buenos Airesu u Argentini. Živeo je u četvrti Flores koju, kako se navodi, uglavnom nastanjuje srednji stalež a odatle potiče i aktuelni papa Franja.
Dalje stoji da je potomak „političkih emigranata koji su došli u Argentinu nakon Drugog svjetskog rata. Njegov djed, Ivan Stier, bio je pukovnik u Ustaškoj vojnici i pomoćnik Vjekoslava Luburića (upravnika logora Jasenovac – napomena redakcije), a djed s majčine strane, Milorad Lukač, bio je jedan od vodećih emigrantskih političara Hrvatske seljačke stranke.“
Otac mu je bio lekar a majka je profesor na državnom katoličkom univerzitetu u Buenos Airesu.
Navodi se da je u Hrvatsku došao prvi put 1990. (dakle, sa 18 godina) u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika, „a drugi put dolazi tri nedelje pre pada Vukovara kao novinar argentinskog lista El Cronista i Radio America“. U Argentinu se vraća februara 1992. gde je diplomirao politikologiju i međunarodne odnose na Katoličkom univerzitetu u Buenos Airesu, a kasnije i novinarstvo.
U Hrvatsku se drugi put vratio 1996. godine, kako navodi „na poziv hrvatskog Ministarstva spoljnih poslova“ nakon čega je radio u diplomatskim predstavništvima u Vašingtonu i Briselu. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju, a na „World Politics Institute“ u Vašingtonu završio je postdiplomski kurs o upravljanju krizama.
Bio je savetnik sa spoljnu politiku premijera Ive Sanadera koji je kasnije osušen za korupciju. Potom je – kao zastupnik HDZ-a u Saboru angažovan na NATO i EU integracijama – bio blizak saradnik premijera Jadranke Kosor koja ga je uključila u predsedništvo HDZ-a. U biografiji se dodaje da je bio glavni posrednik u pregovorima hrvatske i slovenačke vlade oko morskog razgraničenja.
Između 2011. i 2013. godine bio je zastupnik u Saboru iz kojeg je otišao u Evropski parlament. Oženjen je i otac troje dece, a s porodicom živi u Samoboru nadomak Zagreba.
Na svom internet sajtu stier.hr novi ministar spoljnih poslova Hrvatske objavio je nekoliko tekstova koji se bave globalnim pitanjima – od ebole, do sankcija Rusiji, a u nekoliko članaka se posebno bavio islamskim ekstremizmom i njegovim pretnjama po jugoistočnu Evropu.

Prvi koraci Stiera po postavljanju na mesto potpredsednika vlade i ministra spoljinih i evropskih poslova

Po postavljanju na dužnost Stier je izjavio da Hrvatska želi da bude faktor stabilnosti i da je zainteresovana za evropeizaciju celog prostora jugoistoka Evrope, uključujući Srbiju. U prvoj izjavi, datoj HRT-u, Stier je naveo da će prioritet biti evropski put Bosne i Hercegovine. Na nedavnoj konferenciji Stier je kazao da će vlada i predsednik Hrvatske govoriti „jednim glasom“. On je najavio da će prvi potez nakon prve sednice nove vlade biti poseta hrvatskih ministara Bosni i Hercegovini.

Posebno zainteresovan za Bosnu, traži rešenje „hrvatskog pitanja“

Stier je 2012. „zatražio od Hrvatske vlade da odustane od ratifikacije govora o državnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tvrdeći da bi time Hrvatska pristala na politiku ucene i ulazak u Europsku Uniju vezala uz granična pitanja“. U aprilu 2013. Stier je rekao da će uslov za Bosni i Hercegovinu da uđe u Europsku uniju biti institucionalna ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini a zalagao se i za belgijski model uređenja zemlje. U intervjuu za „Dnevni avaz“ Stier je naveo da će hrvatski zastupnici u EU parlamentu „kroz godišnje rezolucije sudelovati u kreiranju evropske politike prema BiH“.
Dva meseca kasnije, u junu, Stier je izjavio da se „Hrvatska mora snažno zauzeti da se reši pitanje konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH ne samo na papiru nego i u praksi.“ Ocenio je da je Federacija Bosne i Hercegovine „de facto bošnjački entitet“, te najavio mogućnost da se Bosna i Hercegovina uredi po belgijskom uzoru. Također je naveo da će Hrvatska iskoristiti ulazak u Evropsku uniju za rešavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini.
Na sednici Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta u julu 2013. godine Stier je zatražio da Evropska Unija snažnije podrži pravo hrvatskog naroda u BiH na jednakopravnost s ostalim konstitutivnim narodima i, kako stoji u njegovoj biografiji – „tako internacionalizirao ’hrvatsko pitanje’ u BiH“. Iako smatra da je uloga EU u BiH presudna ne protivi se saradnji sa Rusijom i Turskom po ovom pitanju.

„Arhitekt novog HDZ-a“

U avgustu ove godine Jutarnji list objavio je intervju sa Stierom. U nadnaslovu Stier se opisuje kao „desna ruka“ novog hrvatskog premijera, a u naslovu stoji: „Od Tuđmana sam naučio da je temelj moderne Hrvatske antifašizam“.
Stier je 2015. godine objavio knjigu „Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju“ koja predstavlja predlog strategije reforme hrvatskog društva i institucija za potrebe novog doba.
U opisu knjige se navodi da nakon dve sukcesivne paradigme, državotvorne i evroatlantske, Hrvatskoj predstoji novi izazov: otvaranje političkih i ekonomskih institucija i društveni razvoj. „Društvenom integracijom te osmišljenom demokratizacijom institucija hrvatske države pružio bi se otpor determinizmu i sveprisutnoj apatiji koja dominira našim javnim prostorom. Europarlamentarac Stier u svom ogledu Nova hrvatska paradigma upravo definiranje nove razvojne paradigme postavlja kao preduvjet za značajniji gospodarski rast i ukupni razvoj hrvatskog društva i države“, navodi se u pogovoru Tonina Picule (ministra spoljnih poslova Hrvatske od 2001. do 2003. u vladi Ivice Račana).
U knjizi provejava duh baziran na konceptu negativne integracije, tj. identifikovajna zajedništva u jednoj grupi na temelju neprijateljstva prema drugoj. Tako Stier navodi da je „nova hrvatska paradigma’ neophodna zbog ‘sve očitije dezintegracije nacionalnog tkiva“. Dodaje: „Tako je dvadeset pet godina nakon što je Tuđman promijenio paradigmu i homogenizirao naciju Hrvat Hrvatu postao najveći neprijatelj. Određivanje drugog Hrvata za neprijatelja zapečatilo je sudbinu Hrvatske u mnogim trenucima naše prošlosti, uvijek s jednakim ishodom nacionalne propasti i tuđinske dominacije.“

Budućnost Srbije i regiona

Od svog nastanka, kao samostalna država prihvaćena u svetu, 1991, hrvatska politička elita imala je uvek jedinstven stav prema Srbiji i Srbima koji se svodio na oštro suprotsavljanje i sagledavanje Srba i Srbije kao pretnje. Ovo je u brojnim analizama isticao i jedan od najboljih poznavalaca prilika u regionu, Dragoljub Gajević, dugogodišnji dopisnik „Svedoka“ koji je pratio regionalna i bezbednosna pitanja a koji je nedavno preminuo. I pored populističkih anitsrpskih poruka koje redovno dominiraju gotovo na svim nivoima svih izbora u Hrvatskoj, Zagreb je pokazao da ima i jasnu, plansku politiku prema Beogradu i Srbima koja po posledicama nije daleko od populističke retorike.
Dolazak na vlast vlade koja ima stabilnu većinu u parlamentu a na čijem čelu su ljudi sa velikim iskustvom u evropskim institucijama trebalo bi da izazove posebnu pažnju u Beogradu imajući u vidu ambiicje Srbije da se što pre priključi EU.
Imenovanje iskusnog diplomate, evropskog poslanika i čoveka koji je stručno i lično očito duboko posvećen politici, pre svega u Evropi i na Balkanu, koji ima jaka politička i verska uverenja, ukazuje da bi hrvatska politika u regionu mogla da dobije novo lice i mnogo veću težinu nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu.
Veliki onteresovanje Stiera za BiH – za koju je rekao da će biti prioritet hrvatske politike u regionu – takođe je nešto što bi Beograd i Banjaluka trebalo da prime k znanju sa velikom pažnjom imajući u vidu nedavna dešavanja u toj državi.
Ipak, biografija i držanje Stiera, njegove očito državničke ambicije, ali i biografija novog hrvatskog premijera Plrenkovića možda mogu biti preporuka da Beograd i Zagreb konačno naprave zajednički strateški plan u regionu koji bi pomogao kako Srbiji i Hrvatskoj i njihovim narodima tako i okruženju. Za Srbiju je zato važno da ode dalje od veštih dosetki Ivice Dačića i nemuštog paternalizma Aleksandra Vučića. Potrena je strategija a ne retorika. Da li Srbija to može?
———————————————————————————————————————————

Antrfile:
Boreći se protiv Srba Hrvati „nisu prekršili Isusovu zapovijed“

Katolicizam – koji je u ekstremističkim krugovima hrvatskog društva, posebno elite, uvek bio jasno iskazan – dolazi do izražaja na nekoliko mesta u knjizi „Nova hrvatska paradigma“ novog hrvatskog ministra spoljnih poslova. Tako u knjizi stoji sledeće: „Na primjer, kršćani koji su u Domovinskom ratu branili Hrvatsku od velikosrpske agresije borili su se protiv javnog neprijatelja i stoga nisu prekršili Isusovu zapovijed o ljubavi prema neprijatelju i pružanju drugog obraza. Međutim, odnos prema zarobljenom neprijateljskom vojniku traži ispunjavanje zapovjedi o ljubavi.“

Antrfile:
Izbrisao iz Vikipedije da se pokajao zbog slavljenja ustaštva

Iako je u Stireovoj biografiji na hrvatskom na Vikipediji prvobitno stajalo da se pokajao što je u mladosti slavio ustaštvo, ta stvarka je izbrisana.
U ispovesti za Jutarnji list 2010. Stier je kazao da je „kao 16-godišnji mladić u Argentini bio član i tajnik Hrvatske mladeži i veličao NDH, ali ubrzo je, kaže, odbacio takav stav i shvatio da je antifašizam ugrađen u temelje Hrvatske i da se jedino tako Hrvatska može razvijati kao prosperitetna država“.
„Kao dječak sam išao na proslave NDH 10. travnja (aprila), ali poslije sam shvatio da je dr. Franjo Tuđman bio u pravu kada je rekao da se Hrvatska može razvijati samo na temeljima antifašizma i da se na tim vrijednostima i odbacivanju ustaške NDH može razvijati uspješna Hrvatska. Jedino se odbacivanjem svakog oblika totalitarizma može izgraditi prosperitetna država“, rekao je Stier Jutarnjm listu.
Zanimljivo je da se Stier pokajao zbog ustaštva radi izgrađivanja prosperitetne hrvatske države a ne iz kajanja prema zločinima koja je ta NDH učinila kao najistrajniji saveznik nacista u Drugom svetskom ratu.

Antrfile:
Do posla „preko veze“

U tekstu koji je pod naslovom „Arhitekt novog HDZ-a“ avgusta meseca objavio Jutarnji list, na početku se navodi sledeća priča koja je, kako navodi list, bivšem premijeru Ivi Sanaderu bila omiljenja: „Prisjećao se kako mu je pristupila jedna gospođa iz Argentine, predstavila se i zapitala: ’Može li vam se moj sin javiti kada završi fakultet’. Sanader je potvrdio i nakon izvjesnog vremena ponovno se susreo s tom gospođom. ’Evo, završio je, obećali ste da ćete mu pomoći da se zaposli’”. Tako je Davor Ivo Stier dobio posao na Zrinjevcu, u Ministarstvu vanjskih poslova, navodi list.
Stier je ovo demantovao rekavši da se ne odnosi na njega već na drugog kolegu koji je došao iz Argentine.
Antrfile:
Stier o „europeizaciji Srbije“ – obraćanje Evropskom parlamentu januara 2014.

Na plenarnoj sednici Evropskom Parlamenta u Strazburu, 13. januara 2014, Stier je uobraćanju podsetio na govor Slobodana Miloševića u Gazimestanu u kome je, kako tvrdi hrvatski poslanik a sada novi ministar spoljnih poslova, „javno artikuliran plan stvaranja Velike Srbije. Tadašnja Europska zajednica nije imala snage zaustaviti Miloševićevu agresiju na Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Kosovo…“.
Stier je, osvrćući se na dijalog Beograda i Prištine, obrazložio svoje viđenje puta „evropeizacije Srbije“: „Time je za Srbiju otvorena povijesna prilika za europeizaciju. Treba ovdje jasno reći da tja proces nije jednostavan. Sribja će morat se suočiti sa svojom prošlošću. Miloševićevom agresijom, moraće otvoriti arhive jugoslovenske tajne policije i vojske, riješiti pitanje nestalih, štiti manjine, nastaviti s borbom protiv korupcije, sprovesti gospodarske reforme. To je zahtjevan proces, može dugo trajali ali to je povijesna prilika za Srbiju. Jer, Srbija pripada civilizaciji koja je izgrađena na judeo-kršćanskoj tradiciji. I ako Srbija prođe kroz taj proces evropeizacije… onda joj je mesto u Europskoj uniji. Takva evropska Srbija je u interesu svih nas, u prvom redu samih građana Srbije koji će moći zajedno s nama graditi Europu mira i slobode, koja je zauvijek zamijenila nacionalističku logiku sukoba s novom politikom suradnje, solidarnosti i napretka“.

List „Svedok“, 25.10.2016.

Posted by
Categories: Текстови и анализе

Још увек нема коментара. Будите први који ће оставити!
Оставите коментар